15.05.2024

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2024.

U povodu Svjetskog dana hipertenzije koji se obillježava 17. svibnja u svim većim Hrvatskim gradovima održat će Javnozdravstvena akcija čiji su ciljevi promocija zdravoga načina života, podizanje svijesti o opasnostima vezanim uz arterijsku hipertenziju, dijabetesa te tjelesne neaktivnosti  i ukazivanje na neprepoznate čimbenike rizika ove bolesti.

Stoga će Hrvatska liga za hipertenziju, Kineziološki fakultet Osijek i Medicinski fakultet Osijek 17. svibnja 2024. godine od 10:00  do 13:00 sati u  PortaNova Osijek tom prilikom mjeriti krvni tlak, glukozu u krvi, sastav tijela, odrediti indeks tjelesne mase te izračunati faktor rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Građani će imati priliku posavjetovati se sa liječnicima, nutricionistima te kineziolozima o svojim dobivem vrijednostima mjerenja.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak >140/90) je tiha podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju  i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini. U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. Uz hipertenziju,  šećerna bolest spada među vodeće svjetske javnozdravstvene probleme uz prevalenciju od 6% i predviđanje njenog porasta do 2025. na 7,3% u dobnoj skupini 20-79 godina. Najčešće komplikacije šećerne bolesti su kardiovaskularne bolesti, retinopatija, nefropatija, neuropatija, dijabetičko stopalo i posljedične amputacije donjih ekstremiteta i one su glavni uzrok mortaliteta i glavni uzrok sve većeg opterećenja zdravstvenog proračuna troškovima dijabetesa. Svjetsko zdravstveno izvješće „Smanjenje rizika, promocija zdravog življenja“ stavlja fizičku neaktivnost među 10 vodećih rizika koje doprinose nezaraznim bolestima, globalnom morbiditetu i mortalitetu. Jedan od alarmantnih rezultata je brzo povećanje prekomjerne težine i pretilosti u većini  europskih zemalja, posebno među djecom i mlađim ljudima. Tjelesna neaktivnost zajedno s prekomjernom težinom i pretilosti koja njome rezultira povećava rizik ozbiljnih bolesti kao što su: koronarna bolest srca,  moždani udar, visoki krvni tlak i dijabetes.