6.svibnja 2021. godine u 8:00 sati održat će se online predavanje dr. sc. Željka Kaluđerovića na temu „Etika versus Sport“. Predavanje će održati u sklopu kolegija Bioetika sporta, te je namijenjeno studentima 1. godine diplomskog studija Kineziologije i svim zainteresiranim studentima i djelatnicima Kineziološkog fakulteta u Osijeku.
Predavanje možete pratiti putem platforme Zoom na linku:
https://us06web.zoom.us/j/81986435296?pwd=K3pUVnpNQnNnS1F5THcyRlhwV05wZz09
Meeting ID: 819 8643 5296
Passcode: 267452
O temi predavanja:
U predavanju će se razmatrati (ne)opravdanost prijevara u sportu osobito u nogometu kao i konsekvence takvih postupaka. U fokusu predavanja će biti kontroverzna teza nekih filozofa prema kojoj varanje može učiniti sport generalno dinamičnijim i privlačnijim za publiku i time posredno donijeti veću do(bro)bit njegovim akterima. Autor predavanja zastupa stav da varanje ni u kakvom tumačenju „fleksibilnostiˮ pravila ne može biti (bio)etički opravdano niti moralno prihvatljivo, pošto bi se delegitimirala ideja sportskog takmičenja kao takvog. Potom se analizira konkretan čin varanja koji je napravio Thierry Henry na utakmici između Francuske i Republike Irske na uzvratnoj utakmici kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo u nogometu u Južnoj Africi 2010 godine. Zaključak je autora da je francuski napadač, pomaganjem da se na prevaru postigne gol i kasnijim odbijanjem da prizna pogrešnost vlastitog postupanja, derogirao konstitutivna pravila nogometa i pravila sportskog ponašanja, narušio referentne moralne vrijednosti u sportu i dimenziju fair-playa, te doveo u pitanje integritet same aktivnosti odnosno igre.
O predavaču:
Željko Kaluđerović (1964, Vrbas, Vojvodina, Srbija) je zaposlen kao redovni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, na kome predaje Helensku filozofiju, Helenističko-rimsku filozofiju, Etiku, Bioetiku i Novinarsku etiku. Predaje i na Odsjeku za Filozofiju i sociologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (Bosna i Hercegovina), gdje predaje Antičku filozofiju, Modernu filozofiju, Metodiku nastave filozofije i Bioetiku. Objavio je oko 140 znanstvenih radova u relevantnim znanstvenim i filozofskim časopisima u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Grčkoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Njemačkoj, Rumunjskoj, Rusiji, SAD, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini, pretežno iz antičke filozofije, povijesti filozofije i praktičke filozofije. Sudjelovao je s izlaganjima na preko šezdeset međunarodnih konferencija i jednom svjetskom kongresu (9th World Congress of Bioethics). Autor je sljedećih knjiga: Aristotel i predsokratovci (KriMel, Novi Sad 2004), Helensko poimanje pravde (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 2010), Presokratsko razumevanje pravde (Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 2013), Filozofski triptih (Biblioteka ARHE, Filozofski fakultet, Novi Sad 2014), Dike i dikaiosyne (Magnasken, Skopje, Severna Makedonija, 2015), Rana grčka filozofija (Hijatus, Zenica, Bosna i Hercegovina, 2017) i Stagiranin (Izdavačka knjižara Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci-Novi Sad 2018). Akademski je koordinator Doktorskih akademskih studija filozofije te Koordinator Centra za bioetiku na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu. Glavni je i odgovorni urednik časopisa za filozofiju Arhe. Član je više stručnih udruženja, uređivačkih odbora časopisa i zbornika, organizacijskih, znanstvenih i programskih odbora različitih međunarodnih konferencija i simpozija. Sudjelovao je na osam znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu.
