Kineziološki fakultet Osijek tradicionalno je i ove godine pripremio raznolik program na Festivalu znanosti koji se održavao od 24. do 29. travnja 2023. godine na temu „Priroda i društvo“. Održana su dva zanimljiva predavanja te je prezentirano četiri postera. Festival znanosti na našem Fakultetu započeo je sa zanimljivim predavanjem doc. dr. sc. Hrvoja Ajmana na temu „Utjecaj korona virusa na pojavnost ozljeda u sportu“. S obzirom da je pandemija COVID-19 bolesti uzrokovala brojne probleme u cijelom svijetu, to se odrazilo i na sportsku zajednicu. U sportskim igrama dominiraju zajednički momčadski treninzi, što zbog pandemije nije bilo moguće, a igrači su bili primorati trenirati samostalno. Cilj ovog predavanja bio je opisati utjecaj pandemije COVID-19 na broj ozljeda u sportu, odnosno povratak natjecateljskim aktivnostima nakon preboljele zaraze korona virusom. Pojavom bolesti COVID-19 zabilježen je porast broja ozljeda te je istraživanjima utvrđeno kako je pandemija negativno utjecala na tijek natjecateljske sezone zbog prisilnog prestanka i pojave izolacije kod oboljelih, a krajnji rezultat bio je povećan broj ozljeda.
Izv. prof. dr. sc. Vjekoslav Galzina i doc. dr. sc. Ivana Klaričić održali su predavanje na temu „Kineziologija – društvena znanost nastala iz prirode i potrebe“. U svom predavanju elaborirali su o važnom fenomenu ljudskog kretanja na temelju kojeg se formirala i kineziologija kao zasebno znanstveno polje. Također, predavanje se bavilo razlozima svrstavanja kineziologije u društvene znanosti te samim društvenim fenomenom ljudskog pokreta s obzirom na to da je čovjek društveno biće, a uloga ljudskog pokreta na društvo je nemjerljiva. Kako je pokret imao sve veću utilitarnost u društvu stvorile su se potrebe za zasebnim znanstvenim granama kineziologije, a to su: sistematska kineziologija, kineziologija sporta, kineziološka edukacija, kineziološka rekreacija, kineziterapija i prilagođena tjelesna aktivnost te kineziološka antropologija. Svaki pojedini fenomen koji je predmet izučavanja grana kineziologije ima svestrani utjecaj, društveni, kulturni, ekonomski, naravno u različitim omjerima.
Psihologinja Ivana Duvnjak, pred. prezentirala je poster na temu „Psihološka dobrobit sporta i vježbanja“. Tijekom prezentacije postera osvrnula se na to kako je promicanje dobrobiti ljudi prioritet na međunarodnoj razini, posebno tijekom djetinjstva i adolescencije te kako sve više nalaza potvrđuje doprinos kvalitetnih iskustava koja proizlaze iz tjelesne aktivnosti u postizanju dobrobiti. Tjelesna aktivnosti pozitivno je povezana sa subjektivnom dobrobiti, mentalnim i fizičkim zdravljem, socijalnim odnosima i kognicijom. Međutim, negativna iskustva u sportu mogu se pojaviti kod sportaša koji se često suočavaju s izazovima i preprekama koje imaju štetan utjecaj na njihovo fizičko i psihosocijalno zdravlje te umanjuju njihovu dobrobit.
Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Tomac, asistentica Klara Findrik te studentice Karla Vojedilov i Antonija Štelcar prezentirali su poster pod naslovom „Društveni aspekti boravka i vježbanja u prirodi“ u kojem su se osvrnuli na utjecaj modernizacije društva i suvremenog načina života koji sa sobom nose negativne konotacije za čovjekovo zdravlje i životnu sredinu s krajnjom posljedicom smanjenja tjelesne aktivnosti i pojave kroničnih nezaraznih bolesti. No, posljedica toga je i da se zbog modernog načina života koji je obilježen visokim razinama stresa, čovjek sve više okreće prema prirodi što dovodi do većeg interesa prema boravku i vježbanju u prirodi. Ljudsko je tijelo stvoreno za kretanje, međutim, tjelesna aktivnost ne stimulira samo mišiće, već i različita područja mozga i tako ga čuva od kognitivnoga propadanja. Vježbanje reducira stres i predstavlja sredstvo za kontrolu emocija te su poznate brojne prednosti vježbanja i boravka u prirodi.
Asistenti Iva Macan i Marin Marinović te studentice Jana Gregurić i Sara Aščić prezentirali su poster pod naslovom „Hrvatska i tjelesna aktivnost – gdje smo u odnosu na ostale“. U svom izlaganju izvijestili su o rezultatima istraživanja Središnjeg državnog ureda za sport čija je tema bila sportske i rekreacijske aktivnosti unutar pet regija Republike Hrvatske. Od pet regija među kojima je provedeno istraživanje, Slavonija se nalazi na pretposljednjem mjestu te je zabilježeno tek 29% tjelesno aktivnih građana. Osim navedenog, zabrinjavajući je podatak koji prema Svjetskom atlasu debljine (World Obesity Atlas, 2022.) predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine biti gotovo milijun pretilih ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Kada se promotre rezultati prevalencije pretilosti djece u europskoj regiji, Hrvatska je zajedno s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije s predviđenih 19% pretile djece u dobi od 5 do 19 godina. Rezultati recentnih istraživanja ukazuju kako je Republika Hrvatska sedma zemlja po prevalenciji pretilosti mladih od 39 zemalja Europe. Pri upisu u osnovnu školu 90% učenika je dostatno tjelesno aktivno, a po završetku osnovnoškolskog sustava obrazovanja samo 17%.
Izv. prof. dr. sc. Zvonimir Tomac, asistentica Lucija Zrno te studenti Dominik Greganović i Rita Šolaja prezentirali su poster na temu „Tjelesna aktivnost u prirodi“. U svom izlaganju naglasili su kako je predškolska i rana školska dob razdoblje povoljnog razvoja cjelokupnog kinantropološkog statusa i povećanja optimalnog broja biotičkih motoričkih znanja. Nedovoljna tjelesna aktivnost te smanjeni utjecaj na razvoj kvalitete i kvantitete svih sposobnosti negativno će utjecati na rast i razvoj te ih je kasnije teško nadoknaditi. Tjelesna aktivnost i igra važni su pokretači zdravog rasta i razvoja djeteta. Zbog načina današnjeg življenja i modernizacije svijeta u sve više djece se smanjuje razina tjelesne aktivnosti, a samim time dolazi do opadanja motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Postoji veliki broj tjelesnih aktivnosti koje se mogu provoditi u prirodi, a prednost takvih aktivnosti je što se djeca kreću na svježem zraku.
Ciljna skupina za aktivnosti održane na Kineziološkom fakultetu Osijek bili su učenici osnovnih i srednjih škola, studenti našeg i drugih fakulteta Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, ali i građanstvo jer Fakultet teži dobroj suradnji sa zajednicom. Sve naše aktivnosti bile su izuzetno dobro posjećene, a povele su se i zanimljive rasprave jer su teme bile više nego aktualne. Posteri s prošlogodišnjih, ali i ovogodišnjeg Festivala znanosti trajno obogaćuju zajedničke prostore našeg Fakulteta.
