Prošlog tjedna u Splitu je održan međunarodni znanstveno-stručni kongres koji je obuhvatio tri istaknuta događaja:
-
6th Croatian Congress on Hypertension with International Participation,
-
11th International Conference on Prehypertension, Hypertension & the Cardio Metabolic Syndrome, te
-
15th Croatian Congress on Atherosclerosis with International Participation.
Kongres se održao u hotelu AC Marriott od 6. do 9. studenoga 2025. godine, a okupio je brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja kardiovaskularne medicine, nefrologije, endokrinologije i javnog zdravstva.
Na kongresu je aktivno sudjelovao i naš doc. dr. sc. Petar Šušnjara, koji je održao predavanje „The impact of physical activity on the health of retirees”.
U svom izlaganju naglasio je važnost redovite tjelesne aktivnosti u prevenciji i očuvanju zdravlja starije populacije.
Osim predavanja, doc. Šušnjara je održao i dvije vrlo posjećene radionice pod nazivom „Prevention of arterial hypertension through physical activity”, koje su izazvale veliko zanimanje sudionika zbog svoje primjenjivosti u svakodnevnoj kliničkoj i preventivnoj praksi.
Kongres je održan pod pokroviteljstvom vodećih znanstvenih institucija, među kojima se ističu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska liga za hipertenziju, International Society of Hypertension, International Society of Vascular Health i brojne druge međunarodne organizacije.
Sudjelovali su i brojni ugledni hrvatski akademici, među kojima akademik Bojan Jelaković, akademik Davor Miličić i akademik Željko Reiner, čija su izlaganja dodatno obogatila znanstveni program i potaknula raspravu o suvremenim pristupima prevenciji i liječenju kardiometaboličkih poremećaja.
Tijekom kongresa istaknuto je da kardiovaskularne i kronične bubrežne bolesti predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice.
Rizični čimbenici često se pojavljuju u klasterima, a njihov kumulativni učinak znatno premašuje zbroj pojedinačnih rizika.
Unatoč napretku u terapiji, kontrola bolesti i dalje se postiže kod manjeg dijela pacijenata, ponajprije zbog niskog pridržavanja terapijskim preporukama.
Posebno su istaknuti potencijali novih dijagnostičkih i terapijskih tehnologija, uključujući digitalne pristupe u praćenju i optimizaciji liječenja.
Ove teme bile su u središtu brojnih rasprava te predstavljaju smjer budućeg razvoja personalizirane medicine u području hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti.
